Vodič kroz Žminj

ŽMINJSKA KULA

Brežuljak na kojem se nalazi Žminj bio je naseljen u prapovijesti, no njegov ovalni plan stare jezgre srednjovjekovnog naselja ne potječe od prapovijesne gradine. Kružni plan ilirskih utvrđenih naselja u Istri zauzimao je vrh brežuljka, što bi odgovaralo najvišoj uzvisini Žminja na položaju oko Kaštela.

PUT PREMA KAŠTELU (fortici)

Stara jezgra srednjovjekovnog Žminja čuva sve karakteristike starohrvatskog gradišća. Prema nekim autorima Žminj je bio otvoren sa svih strana, tj. osim utvrda kod crkve, nije bio zaštićen bedemom. No, na Petronijevom crtežu imao je, osim središnje utvrde i ovalni plan s kulama i ulazima. Nekada je Žminj bio zaokružen sa četiri kule što ga je činilo jakom vojnom utvrdom. Ostaci srednjovjekovnih bedema danas su uklopljeni u zidove izgrađenih kuća i ograda. Danas ne nalazimo na podatak o tome kada je na vrhu naselja podignuta obrambena utvrda, kaštel, koji su stanovnici Žminja nazivala “Fortica”.

CRKVA SV. MIHOVILA
Poklonstvo pastira iz 1690. god.

Do današnjeg dana očuvana je jugoistočna kružna kula (XV.st.) feudalnog kaštela, u sklopu kojega se nalazi i župna crkva sv. Mihovila Arkanđela.

Najveća je župna crkva u Žminju, a prema Tommasinijevu podatku iz prve polovine XVII.st. nekada ih je ukupno bilo 24. Stara građevina nalazila se usred utvrde, tzv.Kaštela, od kojega su se sačuvali samo jugoistočna okrugla kula i restaurirano južno krilo.

O gradnji postojeće crkve svjedoče nam mnogi natpisi na lukovima arkada,što dijele lađu od kapela i na pročelnom zidu.

O gradnji postoječe crkve svjedoče nam mnogobrojni natpisi na likovima arkada, što dijele lađu od pokrajnih kapela, i na pročelnom zidu. Prema tim natpisima na lukovima arkada uvjerljivo možemo opisati razne dogradnje i pregradnje koje su se na njoj izvodile od XVI – XVIII. St..

U crkvi se nalaze barokni oltari tipnog karaktera i obrtne obrade bez osobito umjetničke vrijednosti. Među njima se ističe veliki oltar u glavnoj apsidi kji je sagrađen 1706. brigom žminjskog župnika i kanonika Santeta Rovisa.

Propovjedaonica
Propovjedaonica iz XVIII.st

Na oltaru nalazi se slika Majke Božje sa svecima Z.Venture (XVII.st.), rustično obrađen kip Majke Božje s djetetom u naručju iz 1708.g, zatim drveno rezbareno Poklonstvo pastira iz 1690. g. i gotičko Raspeće iz druge polovice XIV. stoljeća. U Sakrstiji se nalazi zbirka misnog ruha iz XVI. i XVIII. st. te liturgijsko posuđe koje potječe još od XV.stoljeća.

Na zidu sa zapadne strane oltara nalazi se krstionica izrađena 1710.g.

Propovjedaonica u srednjoj lađi jedna je od najvećih ostvarenja istarskog baroka XVIII. St. Pored ulaznih vrata crkve su orgulje izrađene 1906.g. Izradili su ih braća Župan rodom iz Kopra.

CRKVA SV. TROJSTVA

Uz sjeverozapadni ugao crkve Sv.Mihovila nalazi se gotička kapela Sv.Trojstva koja je 1471. g. oslikana freskama gotičkog stila, rad nepoznatog majstora iz alpskih krajeva. Freske prikazuju prizore iz Kristova života, a otkrivene su prije prvoga svjetskog rata.

ČAKAVSKA KUĆA

O Knjižnici

 

KNJIŽNICA ŽMINJ

Knjižnica u Žminju započela je s djelovanjem 2002. godine nakon višegodišnjeg nastojanja i truda aktivista Čakavskog sabora i stanovnika čije su konkretne inicijative vezane za 1997. godinu kada Čakavski sabor seli svoje sjedište u Žminj.

Tada je osnovan i Odbor za osnivanje knjižnice odnosno za izgradnju Čakavske kuće na čelu s dr. Slavkom Krajcarom, koji je u suradnji s

DIO STAROGRADSKE JEZGRE

Općinom, Istarskom županijom, Ministarstvom kulture i Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula posao priveo kraju. Knjižnica djeluje u sklopu Gradske knjižnice i čitaonice Pula, broji 320 članova i ima fond od 5378 svezaka. Knjižnica je informatizirana, a specifičnost ove ustanove je Čakaviana, zbirka knjižnih izdanja s čakavskog kulturnog prostora. Knjižnica u Žminju postaje malo kulturno središte općine Žminj i okupljalište ljubitelja knjige.

Spuštajući se južno od trga Crkve Sv.Mihovila prema groblju i Crkvi Sv.Križa prolazimo kroz jedan dio starogradske jezgre kojeg stanovnici naselja Žminj nazivaju Štrada.

CRKVA SV.KRIŽA NA GROBLJU

Podignuta je najkasnije u 17.st. Vjerojatno je to srednjovjekovna građevina koja je tijekom vremena često pregrađivana.Crkva je 1964. temeljito popravljena. Sa sjeverne strane crkve nalazi se kosturnica. Na pročelju ima barokno stilizirani mali zvonik na preslicu.Vjerojatno je podignut kao kapelica u 18.st. Sa sjeverne strane crkve nalazi se kosturnica koja na pročelju ima barokno stilizirani mali zvonik na preslicu.

CRKVA SV.ANTONA

Spuštajući se pak zapadno od trga Crkve Sv. Mihovila nailazimo na Kapelu sv. Antuna Opata. Izgradio ju je 1381. majstor Armirigus, a oslikana je freskama majstora venecijanskog kruga.

KALVARIJA

Najstariji je dio koji se nalazi s južne strane apside. Ona je postojala i prije izvršenih restauracija srednjovjekovne crkve. Profil rebara njenog svoda, koji djeluje romanički, neobičan je za renesansne građevine 16.stoljeća.

Njena unutrašnjost je prostrana i svečana. U crkvi se nalaze barokni oltari, no među njima ističe se veliki oltar u glavnoj apsidi.Njegovi stupovi izgrađeni su od kamena iz kamenoloma u Gradišću.

Taj oltar dao izgraditi žminjski kanonik i župnik Sante Rovis 1706.godin Treba spomenuti i krstionicu koja je izrađena 1710.godine. Natpis na krstionici glasi: FONS VITAE AETERNAE AN(n)O D(omi)NI MDCCX.

Na freskama su prikazani prizori iz legende o sv.Antonu opatu i iz života Kristova.

Zapadno od Žminja nalazi se crkva sv.Bartola u kojoj se nalazi drveni oltar iz XVII.st.

CRKVA SV.FOŠKE

Sa glavne ceste koja sjeverno vodi prema Pazinu a južno prema Puli može se vidjeti Kalvarija(golgota) koja prema novozavjetnoj predaji prikazuje razapeće i smrt Isusa Krista.

CRKVA SV.FOŠKE

Nalazi se 1,5 km istočno od Žminja koja vodi u istočnu Istru. Pravokutno svetište podignuto je brigom Šanteta Rovisa, žminjskog župnika godine 1729. u vrijeme gastalda (upravitelja crkvenog dobra)Marina Damijanića. O tome svjedoči natpis na zidu apside iznad ulaznih vrata u nekadašnju sakristiju.

Simboli od kamena kraj Crkve Svetomora

Natpis iznad okruglog prozora na pročelju spominje radove na crkvi izvedene po nalogu kanonika Florijana, žminjskog župnika, 1743. u vrijeme upravitelja crkvenog dobra Jakova Ravnića. Zvonik na pročelju nije konstruktivno povezan sa zidom crkve. Taj zvonik izgradio je Mate Dvojčić 1742. i 1743. godine.

S južne strane crkve postojao je i trijem koji je poslije drugog svjetskog rata potpuno srušen. Po položaju i konstrukciji otvora trijem se datira sredinom 17.stoljeća.

CRKVA MAJKE BOŽJE OD SVETOMORA

Oko 3,5 km južno od Žminja nalazi se crkva Majke Božje od Svetomora. Od stare ranoromaničke crkve najvjerojatnije iz 12.st. sačuvali su se donji dijelovi perimentalnih zidova i apsida s polukružnim prozorčićem. Na pragu sjevernog prozora zapadne fasade u trijemu uklesana je 1666.godina.

Vjerojatno je te godine crkvica bila obnovljena.

Vjerojatno je te godine pred pročeljem izgrađen trijem s karijatidama koje nose krov.

Karijatide koje su barokno stilizirane izradio je domaći kipar. Ukupno je 8 likova, većinom anđela karijatide smještenih po dva sa svake strane bočnih ulaza. Oltar pred apsidom potječe iz 18.stoljeća.

Današnji naziv crkvice Svetomora potječe od starijeg naziva Stumoran koji se još danas čuva u zaselcima oko crkvice.