Župna crkva Svetog Mihovila smještena je na vrhu brežuljka. Izgrađena usred nekadašnje utvrde, tzv. kaštela.
Od srednjovjekovne crkve ostala je kapela svetog Antuna Padovanskog, dok su daljnji arhitektonski zahvati krenuli od 16. stoljeća. Do danas je sačuvala oblik konačne izgradnje koji je zaključen u prvoj polovici 18. stoljeća. Za njezino bočno pročelje iskorišten je zid žminjskoga kaštela. Pročelje crkve izgrađeno je 1717. godine zalaganjem župnika Santeta Rovisa. Tipično je za istarski barok provincijskog karaktera s renesansnim elementima, poput baroka u sjevernoj Italiji. U sredini je kip svetog Mihovila iz 1727. godine, zaštitnika župe i mjesta, koji dominira cijelim pročeljem. U niši s desne strane nalazi se sv. Rok, a s lijeve sv. Sebastijan. Uređenje pročelja kipovima financijski je omogućio svećenik Mihovil Rovis. Tu je i kamena rozeta koju je dao izraditi žminjski župnik i kanonik Ivan Marinac. Pročelje je ove crkve jedinstveno za istarske okvire, zbog osebujnog zaključnog zabata. Glavni oltar u baroknom kovu postavljen je 1706. godine također brigom župnika Santeta Rovisa. Njegovi su vitki stupovi izrađeni od kamena iz kamenoloma u Gradišću. Danas je u uporabi novi mramorni oltar, koji gleda prema puku, postavljen s ambonom (povišenom govornicom za čitanje biblijskih tekstova) 1994. godine. Dvije godine kasnije nanovo je popločen pod crkve. Iza svetohraništa nalazi se ulje na platnu s prikazom svetog Mihovila, a rad je akademskog slikara Eugena Kokota iz 1997. godine.
Barokna propovjedaonica
Izgrađena je u prvoj polovici 18. st. od raznobojnog granuliranog kamena iz kamenoloma u obližnjem Gradišću. Likovno vrijedan rad stranog umjetnika iz središnje Europe svrstava se u najveća ostvarenja istarskog baroka 18. st. Već je porečki biskup Gaspare Negri, prilikom vizitiranja župe 1745. godine, ističe po visokoj estetskoj vrijednosti.
Poklonstvo pastira
Izrađeno je kao rezbarija domaćeg majstora iz 1690. godine pod utjecajem retardiranih stilizacija visoke renesanse. Zaštićeno j ekulturno dobro Republike Hrvatske. Nalazi se u niši unutar kapele sv. Antuna Padovanskog. Najvrijedniji je spomenik u crkvi. Izrazito barokne stilske karakteristike odlikuju likove evanđelista, osobito lik svetog Mihovila na ogradi raskošno komponirane mramorne propovjedaonice, jedinstvene u Istri.
Orgulje
Izgrađene su 1906. godine u radionici Braće Zupan iz Kamnogorice. Predstavljaju srednjoeuropski tip orgulja srednje veličine. Kućište je karakteristično za radionicu Zupan; nad jednostavnim postoljem izdiže se trodjelni korpus kućišta, s tri otvora za svirale, od kojih je srednji viši od boćnih. Ukrašeno je drvenim rezbarenim aplikacijama geometrijskih i vegetabilnih motiva. Prospekt sadrži 19 svirala, raspoređenih po pet u bočna polja, i devet u srednjem. Sviraonik je odvojen od orgulja i okrenut prema glavnom oltaru, objedinjen s klupčicom za orguljaša. Obovljene 2002. Spadaju u kulturna dobra Općine Žminj. Obnovljene su u radionici majstora A. Škrabla u Rogaškoj Slatini u Sloveniji. Sav su trošak, uz nekoliko donatora, snosili župljani predvođeni župnikom vlč. Jankom Gortanom i župnim vijećem. Svečano misno slavlje na kojem su orgulje blagoslovljene predvodio je porečko - pulski biskup mons. Ivan Milovan.