Od prvog novijeg predstavljanja Kristovih kruna javnosti na žminjskom godišnjem sajmu Bartulji 2014. godine koje je inicirala Olivera Francuz Damijanić okupivši tada žminjske domaćice koje su ih znale pripremati, ova se slastica kasnijih godina sporadično pojavljivala u promotivnim turističkim materijalima i filmovima o Žminju i središnjoj Istri, žminjske slastičarnice i pekarski obrti napravile bi samo po narudžbi određene količine, recepti za ovaj kolač objavljeni su na specijaliziranim kulinarskim ili slastičarskim portalima kao što su Coolinarika ili Slatkopedija, ali tek treba poraditi na revitalizaciji i boljoj vidljivosti ovog osebujnog žminjskog specijaliteta koji se u tom obliku, barem koliko se zasad zna, ne pojavljuje nigdje drugdje ni u Istri niti izvan nje.
Na inicijalnom sastanku odazvali su se predstavnici Etnografskog muzeja Istre iz Pazina, LAG-a Središnja Istra, Valentino Erman iz žminjske slastičarnice Erman, Dorijana Roce iz pekarsko-slastičarskog obrta IZO Balići, žminjski načelnik Željko Plavčić, i jedne od rijetkih čuvarica umijeća izrade Kristovih kruna, žminjske domaćice Marija Amelija Tanković i Vida Velan.
Dogovoreno je da će etnolozi iz Etnografskog muzeja Istre provesti terensko istraživanje te prikupiti podatke, sjećanja, svjedočanstva i kazivanja o vremenima kad su Kristove krune bile živa baština; istražit će se i postoje li Kristove krune ili nešto slično njima u drugim dijelovima Istre ili izvan nje, pa će se u skladu s rezultatima istraživanja odlučiti hoće li se pokrenuti postupak zaštite umijeća pripreme Kristovih kruna kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. U planu su i druge aktivnosti, od radionica kojima će se umijeće pripreme Kristovih kruna prenositi na mlađe generacije, preko kreiranja posebne ambalaže koja će dostojno predstavljati i ujedno interpretirati ovu tradicijsku slasticu, do istraživanja sorti badema koje su se koristile u pripremi Kristovih kruna i rasprostranjenosti uzgoja badema na Žminjštini.
Osnovni recept za Kristove krune je sljedeći: bademe treba kratko blanširati, zatim ih treba oguliti, razrezati uzdužno popola te svaku polovicu narezati na tanke listiće; bjelanjke treba samo malo lagano istući s malo šećera, pomiješati ih s narezanim bademima te oblikovati prstenove sa šupljinom u sredini, i peći u pećnici desetak minuta na 180 stupnjeva.
Marija Amelija Tanković i Vida Velan već pola stoljeća izrađuju Kristove krune, njihovi se recepti u nijansama razlikuju, obje se slažu da je najzahtjevniji dio pripreme sjeckanje badema, i njih su dvije, uz još nekoliko žminjskih domaćica, najzaslužnije što ova osebujna slastica nije potonula u zaborav. Vjerojatno će se mnogo zanimljivosti u istraživanjima kroz predstojeće tjedne i mjesece otkriti o Kristovim krunama, njihovoj povijesti, raširenosti i značaju za žminjske obitelji i zajednicu, pa željno očekujemo i nova saznanja o ovoj staroj žminjskoj slastici, i njezino vraćanje u svakodnevicu slatkih okusa našeg zavičaja.