Otkrijte male Žminjske detaljčiće koji će Vas zaintrigirati!
U ŽMINJU MOŽETE SPAVATI NA SIJENU
Spavanje na sjenu s pogledom na kokoške i magarce, apartmani bez električne energije, bazen u vinogradu i masliniku, drvena šetnica i vidikovac za uživanje u zalasku sunca, veliki šah na otvorenom, samo su dio ponude Case di Matiki u selu Matiki. Riječ je o bed & breakfast smještaju koji se nalazi u neposrednoj blizini Žminja. Vlasnica Sonja Glavić poznata je po bogatu doručku spravljenom isključivo od lokalnih namirnica. Primamljiv obrok sadrži: sir, skutu, mlijeko, kobasice i maslac domaćih proizvođača, zatim kajganu od njenih domaćih jaja spravljenu s mediteranskim biljem, uz sezonsko voće i povrće, te još toplu mirisnu pitu ili kolač, kao i domaći topli kruh. Sonja se budi prije svojih gostiju ne bi li po Žminjštini kupila namirnice domaćih proizvođača, te se hitro vraća u Casu Matiki kako bi ispekla kruh i umijesila kolač čiji miris mami pospane goste. Prema turističkom internetskom portalu TripAdvisoru, La Casa di Matiki proglašena je najboljim Bed&breakfast smještajem u Hrvatskoj u 2019. godini.
FEŠTINSKO KRALJEVSTVO OTKRIVENO SLUČAJNO
Jeste li znali da je Špilja Feštinsko kraljevstvo, koju pohode posjetitelji iz cijeloga svijeta, otkrivena slučajno? Bilo je to 30- ih godina prošlog stoljeća kada je Tone Božac, zvani "Frajtar" prilikom sadnje vinograda slučajno otkrio špilju. Prilikom kopanja rupe za sadnju novog trsa, propao mu je "pikun" (kramp) u jamu. Rupu na koju je naišao pokušao je zatrpati no to mu nije uspjelo u potpunosti. Desetak godina kasnije, za vrijeme talijanske okupacije, mještani su u potrazi za skloništem otkopali rupu otkrivši špilju. Prema usmenoj predaju dobila je naziv "kraljevstvo", jer bi djeca iz okolnih sela koja bi ju obilazila, na upit roditelja o tome gdje su bila, odgovorila da su bila u "kraljevstvu". Na žalost, ni Feštine nije zaobišla sudbina brojnih istarskih sela, te su u ratnom pohodu ubijeni odrasli muškarci. Spasio se samo Josip "Bepo" Božac, "Fajtarev" sin koji se sakrio u špilju.
Dogodila se jednom prilikom i tragikomična situacija; mali je nestašni pulić (magarac) pao u špilju. Na sreću, nije se ozlijedio. A mještani su, dok su ga izvlačili, zbijali šale o tome kako je i u pulić bio u "kraljevstvu".
ZNATE LI ŠTO JE ŽMINJSKI ŠKARTOC/KOBASICA "TO GO"?
Žminjski škartoc proizvod je OPG- a Žminjski gušti. Naći ćete ga i pod nazivom Kobasica to go. Naime, u tuljac koji izgleda poput imitacije novinskog papira, vlasnik Milan Udovičić nareže kolutiće suhih kobasica i kockice kruha. Vemo domišljato, a za konzumente jednostavno degustiranje kobasica i u pokretu.
ZNATE LI DA JE ŽMINJSKI GOVOR ZAŠTIĆEN?
Žminjski govor nematerijalno je kulturno dobro Republike Hrvatske. Zaštićen je 2008. godine. Prenosi se s generacije na generaciju. Na njemu se pisala i piše proza i poezija, te pjevaju pjesme. Njeguju ga Osnovna škola Vladimira Gortana kao i Dječji vrtić Rapčići. Naravno, Žminjci se njime služe u svakodnevnom govoru. Prepoznatljiv je po diftonzima; dva samoglasnika spojena u jedan slog: liet, škarupuon, štuorija...
Žminjski govor pripada sjeverozapadnočakavskoj skupini govora,te sloju najstarijih istarskih slavenskih govora.
ZNATE LI DA JE FOLKOLORNO DRUŠTVO CERE NAJSTARIJE U ISTRI?
Pokretač FD Cere bio je Anton (Tone) Rudan - Starina, zvan Domčić, iz Rudani. FD Cere s djelovanjem počinje 1945. godine. U počecima je drušvo nosilo naziv "Seljačka sloga". Prvi predsjednik bio je Anton Grgorović iz Žgombini. On je Cerane predvodio na nastupima 1948. i 1949. godine u Zagrebu, Puli, Labinu i Rijeci. 1956. godine društvo počinje koristiti današnji naziv, a voditelj postaje Đino Zanetić. Uz Rudana, folkloru su se priključii Romano Božac, Božo Žgomba, Ivan Nini Božac i dr. Zanimljivo, prvi u Istri snimili su gramofonsku ploču pod nazivom "Pjesma i svirka iz Istre". Za njima su brojni nastupi u Sloveniji, Italiji, Bugarskoj, Belgiji, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Francuskoj, Austriji, te naravno Hrvatskoj.
ZNATE LI DA SE NA ŽMINJŠTINI NALAZI ČAK 118 KAPELICA?
Žminjština se može podičiti s čak 118 kapelica. Smještene su uz prometnice, nerijetko i na križanjima cesta. Predstavljaju zaštitu na putu, putujuću Crkvu, pozivaju na molitvu, podignute su i u čast svecima ili Bogorodici. Najstarija kapelica na Žminjštini sagrađena je u 18. stoljeću, točnije 1734. godine, a nalazi se na Pilju. Najstarija kapelica iz 19. stoljeća nalazi se u Gorenjim Orbanićima i sagrađena je 1846. godine. U prva dva desetljeća prošlog stoljeća izgrađeno je čak 12 kapelica, dok za vrijeme Drugog svjetskog rata nije izgrađena nijedna. Inače, za cijelu Istru nije neuobičajeno da se kapelice podižu u dvorištima ili uz obiteljske kuće. Često je na njih uklesan kršćanski pozdrav, godina gradnje, ime i inicijal osobe koja je kapelicu podigla. 2018. godine svjetlo dana ugledala je knjiga "Žminjske kapelice: tihe čuvarice pučke pobožnosti" autorice Nele Peteh. U knjizi je opisano svih 118 kapelica, obiluje fotografijama, detaljima o lokacijama, materijalima korištenih pri gradnji, dimenzijama, natpisima i zanimljivim pričama vezanim uz svaku kapelicu.
ZNATE LI DA SE U ŽMINJU NALAZI PRVI PRIKAZ GLAZBENOG INSTRUMENTA U ISTARSKOM ZIDNOM SLIKARSTVU?
U crkvi svetog Antuna Opata u Žminju, na freskama se nalazi prikaz krunidbe Djevice Marije. Na velikom prijestolju sjede Marija i Krist koji ju kruni. Dirljiv je prikaz osmorice anđela s krilima koji ih okružuju s instrumentima u rukama, predstavljajući orkestar. Oni sviraju: psalterij, fidl, mandoru, portativ, lutnju i def, a slika predstavlja najstariji prikaz glazbenih instrumenata u Istri.
ZNATE LI DA SE U ŽMINJU ISPEKLA NAJVEĆA PINCA NA SVIJETU?
Jeste li znali da se u Općini Žminj umijesila i ispekla najveća pinca na svijetu? Naime, u sklopu manifestacije Istrijanske pinci pod čerepnjon na ugnjišće, u mjestu Paladnjaki, gospođa Zdenka Jakus umijesila je 2018. godine pincu tešku čak 25 kg. Energična kakva je, već je 2019. odlučila oboriti vlastiti rekord. A to joj je itekako pošlo za rukom. Uz pomoć Mihe Miličića iz Agroturizma Paladnjaki, na oduševljenje brojnih posjetitelja, ispekla je pincu tešku čak 36 kg.
ZNATE LI OTKUDA TOPONIM MODRUŠANI?
Na područje Žminja doseljavali su bjegunci pod Turcima. Turci su 1528. osvojili Liku i Krbavu. Uništili su mnoga naselja među kojima i Modruš. Otuda su se na Žminjštinu doselili stanovnici i osnovali naselje Modrušani.
ŽMINJ U BROJEVIMA
ŽMINJ IMA "JEZERO LJUBAVI"